Žaba od pola metra

Teško oklopljena žaba sa zubima, velika kao rukometna lopta, živjela je među dinosaurima milijunima godina, a toliko je zastrašujuća da su je znanstvenici nazvali Beelzebufo – đavolja žaba.

No, njezina veličina – 4,5 kilograma težine i 40 centimetara dužine – nije jedino što iznenađuje. Istraživači su pronašli kosti ovog stvorenja na Madagaskaru i, po svemu sudeći, radi se o bliskom rođaku žaba normalne veličine koje žive na drugoj strani svijeta, u Južnoj Americi, što dovodi u pitanje pretpostavke o drevnoj geografiji. Vijest o otkriću, do kojeg je došla ekipa s njujorškog sveučilišta Stony Brook pod vodstvom paleontologa Davida Krausea, objavljena je u magazinu Proceedings of the National Academy of Sciences. "Ova je žaba, ukoliko je imala iste navike kao današnji živući rođaci u Južnoj Americi, bila prilično proždrljiva", rekao je Krause. "Možemo zamisliti da je bila u stanju oboriti i neke manje dinosaure." Krause je abnormalno velike komade žabljih kostiju počeo pronalaziti 1993. na afričkoj obali, gdje je pronašao i fosile kosti dinosaura i krokodila. Datirao ih je u razdoblje kasne krede, prije otprilike 70 milijuna godina. No, tek je nedavno njegov tim složio dovoljno komadića kostiju kako bi procijenili izgled i veličinu strašne žabe. Najveća živuća žaba, golijatova žaba iz zapadne Afrike, može doseći malo više od 3 kilograma. No, Krause se udružio sa Susan Evans, stručnjakinjom za fosile žaba sa Sveučilišnog koledža u Londonu, te su zaključili da Beelzebufo nije rođakinja drugih afričkih žaba. Izgleda da je rođakinja južnoameričke rogate žabe, znanstvenog imena Ceratophrys, koja je popularna kao kućni ljubimac, a koju zovu i "pacman žaba" zbog svojih velikih usta. Kao i suvremene žabe, Beelzebufo je imala široka usta i jaku vilicu, a osim toga imala je i – zube. Kosti lubanje su joj bile izuzetno debele, s hrptovima i ispupčenjima, koji su karakteristični za neku vrstu oklopa. Ime joj dolazi od grčke riječi za đavola, Belzebub, i latinske riječi za žabu – bufo. Obiteljske veze dovode do paleontološke zagonetke: standardna teorija o nastanku kontinenata govori da su, u vrijeme kad je živjela zastrašujuća žaba, današnji Madagaskar i Južna Amerika već bili razdvojeni oceanom. "A žabe ne mogu dugo preživjeti u slanoj vodi", naglašava Krause. Kaže da bi divovska žaba mogla ići u prilog drugoj teoriji, prema kojoj su u to vrijeme još postojali neki mostovi između kontinenata, najvjerojatnije preko Antarktika, koji je tada bio kudikamo topliji nego je danas.